Misli jedne preduzetnice
Žena preduzetnica pored svog poslovanja uvek upravlja i svojim domaćinstvom, a misli jedne preduzetnice prepletane su poslovnim i privatnim obavezama.
Regenerativna poljoprivreda: Trend ili nužnost?
Još od doba Zelene revolucije u poljoprivredi, poljoprivredni sektor raste kroz različite inovacije, pre svega u oblasti sintetičkih đubriva i pesticida.
Ekonomski rast je precenjen: Prikaz knjige „Manje je više“ (2024) Džejsona Hikela
Srljamo u sunovrat. Glečeri se tope, šume nestaju, vrste izumiru i vreme za akciju ističe. U poslednjih pola veka je usled ekonomske aktivnosti nestalo preko polovine ptica, gmizavaca i vodozemaca.
MOŽEMO LI DA ZAŠTITIMO I OBNOVIMO NAŠE REKE I VLAŽNA STANIŠTA DO 2030?
EU misije predstavljaju jedan od načina na koji se Evropska unija trenutno bavi nekim od najvećih savremenih izazova i formuliše akcije od kojih se očekuje da proizvedu svrsishodna rešenja i značajne ishode.
POGLED NA ZAPADNI BALKAN IZ 2089. GODINE – TRŽIŠTE RADA NIKADA NE GREŠI
U maju 2089. godine, u okviru filmskog festivala na Azurnoj obali, nagradu u konkurenciji za najbolji dokumentarni film dobila je mlada autorka Fatma Kadia.
NAUKA U JAVNOM INTERESU, ILI NAUKA ZA LIČNI DŽEP?
Građanska nauka odnosi se na učešće građana i drugih ne-eksperata u svim mogućim fazama istraživanja i proizvodnje naučnog znanja.
ERA PRIORITETI – PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST
Evropski istraživački prostor (eng. European Research Area – ERA) je inicijativa Evropske unije namenjena stvaranju boljeg okruženja za istraživanje i inovacije širom Evrope kroz podsticanje usklađenih politika u domenu istraživanja i inovacija.
MARIJANA MACUKATO I SRBI – NEMAMO MI CIPELE ZA TO
Marijanu Macukato je najbolje čitati na plaži, ili je pak to samo moje iskustvo.
DEOKUPACIJA VREDNOSTI: PRIKAZ KNJIGE VALUE OF EVERYTHING (2018)
„Često nas kritikuju zbog plata, ali ne kažu da nam je prihod po zaposlenom najveći u grani. Naši ljudi su među najproduktivnijima na svetu“.
OBNOVIMO JAVNI INTERES: PRIKAZ KNJIGE „EKONOMIJA SA MISIJOM“ (2022)
Globalno zagrevanje, uništenje biodiverziteta, neizdrživi rast nejednakosti i društvenih tenzija posledice su strukturnih falinki kapitalizma.