Mobilnost radne snage na zapadnom Balkanu, ali i u Srbiji je niska. Podaci pokazuju da ne dolazi do značajnih radnih migracija na tržištu rada, već da su migracije između zemalja u ovom delu Evrope pre svega posledica dolaska na studije i porodičnih razloga.
Sastanci sa medijima i predstavnicima akademske zajednice
Kako bi obavestili medije i predstavnike akademske zajednice o jednogodišnjem radu na analiziranju mobilnosti radne snage ka Srbiji, Institut za razvoj inovacije je organizovao 24. i 25. septembra 2024. godine dva sastanka sa ključnim igračima u zagovaranju ekonomskih politika. Novinari su obavešteni o osnovnim zaključcima analize i kretanjima koje istraživači predviđaju. Takođe, ovo je bila prilika i da se sagleda prethodnih 6 godina rada Instituta za razvoj i inovacije na temi analiza migracija u Srbiji. Ovom prilikom data su metodološka objašnjenja i odgovori na pitanja o broju emigranata iz Srbije, koja stvaraju kontroverze u javnosti. Pojašnjeno je da nakon objavljivanja rezultata Popisa iz 2022. godine, polje za različita tumačenja broja emigranata je smanjeno, i da je godišnje u proseku za period od 2011. godine do 2022. godine, iz Srbije emigriralo između 25 i 27 hiljada ljudi.
Povećanje mobilnosti u okviru Srbije
Tema koja je posebno pokrenuta na radnom sastanku sa predstavnicima akademske zajednice je mobilnost radne snage u okviru Srbije. Pretpostavlja se da je takođe niska, i da je to posledica uslova na tržištu rada između regiona i oblasti koje se ne nadmeću za privlačenje radne snage. Kao dodatni razlog niske mobilnosti istraživači iz Instituta za razvoj i inovacije vide slabu infrastrukturnu povezanost. U prilog ovome ukazuje povećanje mobilnosti radne snage između Beograda i Novog Sada nakon uspostavljanja brze pruge.
Slika: Institut za razvoj i inovacije