Feugiat pretium nibh ipsum consequat nisl velavida trum quisque non tellus orci rudor ellus mauris a diam maecenas arcu.

Tel: +(123) 456 7890

contact@theme.com

620 Eighth Avenue, New York

KO TO ŽELI PREKVALIFIKACIJE I PLATU OD 100 HILJADA DINARA?

 - Smatranja  - KO TO ŽELI PREKVALIFIKACIJE I PLATU OD 100 HILJADA DINARA?

KO TO ŽELI PREKVALIFIKACIJE I PLATU OD 100 HILJADA DINARA?

U klinču između dva stava, prvog da mladi ne žele da rade i da je nekada omladina bila bolja; i drugog, da mladi nemaju mogućnost da se zaposle niti im se nude dostojanstveni poslovi i plata; teško je imati ulogu nepristrasnog tumača i istraživača. I ne samo što je teško biti objektivan prema ova dva stava, a istraživač to mora biti, nego je osnovni problem što nisu dostupni detaljni podaci osoba na tržištu rada koje su stare između 15 i 30 godina, a niti rade niti se školuju. Čim ne postoje podaci na osnovu kojih bi bilo moguće sprovesti analizu i dati ekonomsku dijagnozu problema, onda je i predlaganje ekonomskih politika za rešenje problema ovih mladih ljudi gotovo potpuno tumaranje u mraku.

Zvanična statistika, preciznije Anketa o radnoj snazi, u prvom kvartalu 2022. godine je prepoznala nešto manje od 1,1 milion mladih između 15 i 29 godina starosti. Od 1,1 milion mladih, njih 179 hiljada niti je radilo niti se školovalo i bilo na obuci – bili su u tzv. NEET položaju. Što ukazuje da svaka šesta osoba u Srbiji stara između 15 i 29 godina nije imala svoje mesto na tržištu rada niti se bilo kako spremala za tržište rada, i predstavljala je u potpunosti neiskorišćen ljudski resurs Srbije. Od pomenutih 179 hiljada mladih u NEET položaju (Neither in Employment nor in Education and Training) njih 103 hiljade je starosti od 15 do 24 godine, a oko 76 hiljada je staro od 25 do 29 godina. Detaljniji podaci o ovim mladima u zvaničnoj statistici ne postoje, pa je zato svaki izvor ili baza podataka jedinstvena prilika da se nešto sazna o mladim ljudima koji traže svoje mesto na tržištu rada. 

OD 1,1 MILION MLADIH, NJIH 179 HILJADA NITI JE RADILO NITI SE ŠKOLOVALO I BILO NA OBUCI – BILI SU U TZV. NEET POLOŽAJU.

Institut za razvoj i inovacije sprovodi projekat preobuke za grafičke dizajnere namenjen mladima koji su u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Kroz poziv na prekvalifikacije se doprelo do minimum 70 hiljada ljudi putem kampanje; 757 se prijavilo za preobuke, a 65-oro izabranih prolazi intenzivan program preobuka od četiri meseca. Zato je bila odlična istraživačka prilika učesnicima dostaviti anketu i saznati neke od njihovih socio-ekonomskih karakteristika. Iako ovaj uzorak i broj ispitanika statistički nisu reprezentativni, dobijeni odgovori i socio-ekonomske karakteristike su odličan početni korak za kreiranje budućih ekonomskih politika države, kao i za strategije zapošljavanja privatnih firmi u budućnosti.

Mladi od 15 do 30 godina koji su visoko motivisani i izabrani da prođu preobuke za grafičke dizajnere dolaze iz svih delova Srbije; 46% njih je nezaposleno, 20% su studenti, a 34% je zaposleno. Ono što je karakteristično za zaposlene i nezaposlene koji su deo preobuka jeste veoma loš položaj na tržištu rada, nezaposleni u proseku traže posao već 10 meseci, a zaposleni rade slabo plaćene poslove i nemaju svi stalno zaposlenje. Kao najveći problem prilikom pronalaska posla većina navodi neiskustvo, i da zbog toga ne prolaze selekcioni proces za pozicije na koje se prijavljuju. Pored toga, navode i malu ponudu poslova za struku za koju su se školovali, što je razumljivo usled neusklađenosti tržišta rada i sistema obrazovanja, ali i karakteristika ispitanika. U pogledu obrazovanja gotovo dve trećine ima visoko i više obrazovanje koje su stekli na državnim i privatnim fakultetima, a uočava se da su uglavnom bivši ili sadašnji studenti fakulteta na kojima se izučavaju društvene nauke (filozofski, učiteljski, političke nauke, fakulteti za menadžment). Prilikom analiziranja pozicije ove grupe mladih ljudi, bitno je sagledati i njihova očekivanja na tržištu rada, pre svega u pogledu plate. Pitanje na koje su odgovarali se odnosilo na to kolika bi im plata bila potrebna da žive u Srbiji u skladu sa svojim željama. U proseku su odgovorili da je to 100 hiljada dinara, a najveći broj odgovora je smešten u rasponu od 65 do 120 hiljada dinara. Ovo pitanje je ciljano postavljeno „labavo“, a ne tehnički precizno kao na intervjuima za posao jer smo želeli da saznamo kolika je to plata koju ovi mladi ljudi žele da bi se u potpunosti osećali materijalno ispunjeno. Vrlo verovatno je da bi i delimično niža plata od strane njih bila prihvaćena prilikom ponude da se zaposle. 

MLADI NA PREOBUKAMA KAŽU DA IM JE POTREBNA PLATA OD 100.000 DINARA KAKO BI ŽIVELI U SRBIJI u SKLADU SA SVOJIM ŽELJAMA.

Što se tiče ostalih socio-ekonomskih karakteristika koje su analizirane kod izabrane grupe, polovina njih živi u sopstvenom stanu ili kući, 15% je kod roditelja, dok gotovo trećina iznajmljuje stan ili kuću. Od ukupnog broja polaznika preobuka koji su izabrani, gotovo 85% živi u gradskom ili prigradskom naselju, dok 15% živi na selu. Takođe, u pogledu obrazovanja u odnosu na roditelje, učesnici preobuka su u proseku obrazovaniji od svojih roditelja, iako struktura obrazovanja roditelja nije nepovoljna – 48% ima više ili visoko obrazovanje, 45% srednje obrazovanje, a 8% je steklo samo osnovno obrazovanje. U pogledu razmišljanja o odlasku iz zemlje tj. emigriranju, polovina se izjasnila da razmišlja o tome, a polovina da ne razmišlja.

Uz još jedno naglašavanje da se za ovu grupu ne može nikako tvrditi da je reprezentativan uzorak, ali da je njena socio-ekonomska analiza značajan trag nama ekonomistima koji predlažemo ekonomske politike, zaključio bih da su mladi u NEET položaju velika prilika za brži ekonomski razvoj Srbije. Njihovo usmeravanje ka izvozno orijentisanim sektorima IKT usluga, i deficitarnim profesijama, je nešto što bi bio dobar pravac delanja države i ekonomskih politika buduće vlade. Pored vladinih, važni su i potezi privatnih firmi koje žude za kadrovima, što će tek biti izazov u godinama koje dolaze. Privatne kompanije bi trebalo da kreiraju posebne programe za praksu, obuku i zapošljavanje ovih mladih ljudi. Da se ne radi o malom broju ljudi govori i podatak da je 179 hiljada mladih od 15 do 29 godina u NEET položaju, i da ako ih vladine ekonomske politike i kadrovske politike privatnih kompanija ne budu u kratkom roku integrisale na tržište rada to će učiniti najmoćnije ekonomije u Evropi, ali i one iz našeg bliskog susedstva poput Slovenije. 

PORED VLADINIH, VAŽNI SU I POTEZI PRIVATNIH FIRMI KOJE ŽUDE ZA KADROVIMA, ŠTO ĆE TEK BITI IZAZOV U GODINAMA KOJE DOLAZE.

Rekao bih da su mladi srebrni na tržišta rada u Srbiji kojoj je potrebno dobro poliranje da bi zasijala, i da je za to potrebna koordinacija vladinih ekonomskih politika i šireg sagledavanja kadrovskih politika privatnog sektora. Verujem da se u ovim ljudima krije entuzijazam i optimizam, a to temeljim na osnovu odgovora na pitanje kako ocenjuju svoju poziciju na tržištu rada na skali od 1 do 5, gde je prosečna ocena bila 2,9. Razumevanjem šta znači NEET pozicija, pre nego što sam video rezultate odgovora na ovo pitanje bio sam uveren da ocena neće preći 1,5 i da će svi nepovoljno i pesimistično gledati na svoju poziciju, ali sam demantovan rezultatima. Dakle, njima je potrebna samo podrška kroz dodatne obuke i šansa za prvo zaposlenje, sve ostalo će sami!

 

Autor: Nenad Jevtović, diplomirani ekonomista

Pošalji komentar