Mediji

Putem medija predstavnici Instituta za razvoj i inovacije iznose stručne stavove, zagovaraju ekonomske politike i obaveštavaju javnost o radu. Sve u cilju pružanja istinitih i relevantnih činjenica o ekonomskim temama od javnog interesa.

ZA N1

Školovanje jedne osobe u Srbiji roditelje i državu košta u proseku 34.000 evra
Školovanje jedne osobe, od preškolskog do fakulteta, u proseku u Srbiji državu i porodicu košta 34.000 evra.

ZA TANJUG TV

Koliko košta školovanje u Srbiji?
Zašto se sve više smanjuje broj studenata? Da li je zbog malobrojnijih generacija koje nastavljaju školovanje u inostranstvu ili se zapošljavaju odmah posle srednje škole?

ZA JUTARNJI PROGRAM RTS

Koliko u Srbiji košta školovanje od osnovnog obrazovanja do fakulteta?
U koje diplomce se ulaže najviše, ali i šta Srbija dobija a šta gubi odlaskom visokoobrazovane osobe.

ČETVRTKOM U 9

O projekcijama, merama i demografskoj slici Republike Srbije
U analizama i kreiranju predloga politika u borbi sa depopulacijom polazimo od položaja žena na tržištu rada.

ZA RTS

O novom sistemu useljavanja u Nemačku – Priprema za „zelenu kartu“
Biće lakši odlazak radnika iz Srbije i zapadnog Balkana u Nemačku: Priprema za ono što se u Americi naziva „zelena karta“.

ZA K1

„Pokreni se!“ i postani grafički dizajner
Kako bi unapredio položaj mladih na tržištu rada, Institut za razvoj i inovacije u narednih 6 meseci sprovodi projekat „Pokreni se!“.

ZA JUTARNJI PROGRAM RTS

O položaju mladih na tržištu rada za Jutarnji program
Projekat „Pokreni se! 3“ pripada grupi projekata „Pokreni se!“ koji se bavi unapređenjem položaja mladih na tržištu.

ZA OKO MAGAZIN

Za Oko magazin o migracionim kretanjima govorio je Nenad Jevtović
Trošak odliva mozgova za zemlje zapadnog Balkana je 2,5 milijarde evra, dok Srbiju godišnje koštaju oko 960 miliona evra.

ZA KURIR

O unapređenju položaja majki na tržištu rada za Puls Srbije
U prvoj godini, poslodavac dobija pomoć od Vlade da se pokrije 65% obaveznih poreza i doprinosa, u drugoj 60%, i u trećoj 55%.

ZA 24SEDAM

Zajedno za unapređenje položaja majki na tržištu rada
Unija poslodavaca i Institut za razvoj i inovacije u akciji unapređenja položaja žena posle povratka sa porodiljskog.

ZA BUSINESS INTELLIGENCE INSTITUTE

Šta građani misle o sortiranju i reciklaži otpada?
Iako se otpad u Srbiji ne sortira u meri u kojoj se to radi u Finskoj, građani Srbije uviđaju važnost sortiranja otpada.

ZA Biznis.rs

Skoro 180.000 mladih nema svoje mesto na tržištu rada
Ova mera cilja veliki broj mladih i posebno je bitna za one mlade koji se niti školuju niti rade niti su na nekoj obuci. To su mladi u takozvanom NEET položaju.

ZA ALJAZEERA

Koliko zapadni Balkan košta odlazak stanovništva?
Srbija godišnje gubi 897 mil evra, BiH 710 miliona, Albanija 559, Kosovo 519, Severna Makedonija 333, a Crna Gora 70 mil evra.

ZA Biznis.rs

Šta digitalizacija znači za srpsku privredu?
Trećina preduzeća koristi klaud i druge online servise za čuvanje i razmenu podataka, čime olakšavaju svoje poslovanje, pre svega unutrašnju organizaciju.

ZA Biznis.rs

Država igra ključnu ulogu u razvoju e-usluga
Uloga države je ključna u razvoju e-usluga koje pružaju državni organi ili organi jedinica lokalne samouprave, a koje bi trebalo da unaprede kvaliteta života.

ZA Biznis.rs

Zbog čega građani Srbije sporije prihvataju digitalizaciju?
Interesantan je podatak da se građani ne vraćaju na šalter kada počnu da koriste e-usluge.

ZA Biznis.rs

Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavaju mame preduzetnice?
Buduće majke se mogu naći u situaciji da novog člana dočekuju prikupljajući dokumentaciju za rešavanje radnog statusa.

ZA TV PRVA

Očekujemo da će naš predlog postati deo ekspoza budućeg predsednika/ce Vlade
Predlog obuhvata subvencionisanje obaveznih doprinosa za majke.

ZA EURONEWS

Nezavidan položaj majki na tržištu rada, IRI predlaže uvođenje olakšica na njihove zarade
Položaj majke na tržištu rada veoma je nezavidan, pokazuju rezultati anlalize.

ZA RTS

Posledica lošeg položaja majke na tržištu rada je depopulacija
Od 64.000 žena koje su donele dete na svet, čak trećina njih bila je bez posla i bilo kakvih primanja u trenutku rođenja bebe.

ZA Biznis.rs

Olakšice za poslodavce za bolji položaj majki na tržištu rada
Sredstva budžeta za meru trogodišnjeg smanjenja doprinosa za žene bi „koštala” 300 miliona evra godišnje.

ZA K1

Kakav je položaj majki na tržištu rada?
Da li bi uvođenje olakšica poslodavcima dovelo do boljeg položaja majki na tržištu rada i do povećanja nataliteta u Republici Srbiji?

ZA N1

Potreban ti je 200-ti deo BDP-a Srbije za fiskalne olakšice budućih majki
U predlogu olakšice nalazi se oslobađanje, odnosno subvencionisanje obaveznih doprinosa.

ZA NEDELJNIK

Predlog mera za poboljšanje položaja majki na tržištu rada
Predložena mera podrazumeva da bi u prvoj godini subvencionisanje doprinosa iznosilo 65%, u drugoj 60% i u trećoj 50%.

ZA BIZNIS & FINANSIJE

Neki su fakulteti zamka za mlade
U Srbiji još uvek nije toliko izražena nejednakost u pristupu obrazovanju kao u neoliberalnim ekonomijama poput američkih, ali da polako klizimo ka tome.

ZA NIN

Najavila inflacija kao smrt na babu
Inflacija koja pogađa babu, karakterističnu penzionerku sa prosečnom penzijom od 31.000 dinara, u januaru ove godine iznosila je 10 odsto.

ZA Biznis.rs

Koje vrste usluga eUprave građani najviše koriste?
Najpopularnije usluge su podnošenje zahteva za izdavanje parking karte ili mesta za osobe sa invaliditetom, kao i one vezane za pandemiju virusa Covid-19.

ZA Biznis.rs

Digitalizacijom svi dobijaju
Proces digitalizacije nije ujednačen u svim opštinama u Srbiji, te da se može primetiti jasan raskorak u broju digitalizovanih usluga među opštinama.

ZA BUSINESS INTELLIGENCE REVIEW

Migracije ljudi nisu novost
Migracije ljudi nisu novost za Srbiju i zemlje koje je okružuju. Ono što je karakteristično za migracije relativno novijeg datuma jeste da su uglavnom vođene želje za boljim životom i standardom.

ZA NEDELJNIK

Tamo daleko, gde ima seoba…
Oni su tako pokrenuli talas ekonomskih migracija, koji će se sve do današnjih dana ciklično menjati sa talasom geopolitički izazvanih migracija na našim prostorima, jedino se motiv za odalzak neće menjati.

RADIO BEOGRAD 1

O Espreso indeksu na talasima Radio Beograda 1
Istraživanje pokazuje koliko se u proseku po opštinama i gradovima može kupiti kratkih espresa za prosečnu neto platu, i to je postavljeno kao indeks 100.

ZA NOVA S

Cena espresa kao aproksimacija kupovne moći u Srbiji
Ovo je prvo takvo istraživanje urađeno u 175 opština u Srbiji, a primenjen je model sličan „BigMac indeksu“.

ZA EURONEWS

Espreso kupovna moć kao aproksimativni pokazatelj
Rezultati istraživanja „Espreso indeks“ pokazuju odnos cene kratkog espresa i prosečne plate u svakoj od 175 opština u Srbiji.

ZA NIN

Ide Mile, i espreso pije
Naš glavni zaključak je da se interne migracije u Srbiji ne odvijaju prvenstveno od mesta sa manjom kupovnom moći ka onima sa većom, već ih zanima kakve im se usluge i kvalitet života nude.

ZA PRVA.RS

Kupovna moć u Srbiji kroz cenu kratkog espresa
Espreso indeks kao aproksimativni pokazatelj kupovne moći u različitim gradovima i opštinama u na nivou Republike Srbije.

ZA BBC

Kolike su razlike u kupovnoj moći stanovnika u Srbiji
Novčanik prosečnog stanovnika Kostolca najdeblji je u Srbiji, dok najmanju kupovnu moć ima prosečni stanovnik Raške.

Koristimo kolačiće kako bi pružili optimalno korisničko iskustvo prema Uslovima korišćenja.