Da li je biorazgradnja plastike budućnost apciklaže? 

Zagađenje plastikom predstavlja sve ozbiljniji problem za životnu sredinu i javno zdravlje na svetskom nivou….

Zagađenje plastikom predstavlja sve ozbiljniji problem za životnu sredinu i javno zdravlje na svetskom nivou. U Evropi se godišnje proizvede oko 30 miliona tona plastičnog otpada, manje od trećine se reciklira, a i sam proces reciklaže ima svoje slabosti (npr. mehanička reciklaža degradira svojstva materijala). Takođe, preko 98% plastike proizvodi se iz neobnovljivih izvora.

Ovi izazovi podstakli su istraživače, donosioce odluka i druge ključne aktere da potraže održiva rešenja koja prevazilaze konvencionalnu reciklažu. 

Projekat upPE-T, podržan od strane programa Evropske Unije Horizon 2020, ima za cilj da utiče na promenu percepcije javnosti o plastičnom otpadu, istovremeno pružajući inovativna rešenja za apciklažu PE i PET ambalažnog otpada. 

Održan sastanak projektnog odbora na projektu upPE-T 

U periodu od 16. do 17. oktobra, predstavnici 20 partnerskih organizacija, uključujući univerzitete, istraživačke centre, kompanije i organizacije javnog sektora iz 10 evropskih zemalja (Španija, Nemačka, Srbija, Austrija, Finska, Italija, Grčka, Estonija, Turska i Hrvatska) okupilo se u Atini povodom sastanka projektnog odbora i hibridne naučne konferenciji kako bi razgovarali o budućnosti plastičnog otpada i održive apciklaže. 

Pristup upPE-T projekta je baziran na biorazgradnji plastike enzimskom biokatalizom. 

Ova tehnologija ima za cilj da razgradi plastiku na bazi nafte, pretvarajući je u biorazgradive materijale pogodne za pakovanje hrane i pića – sektor odgovoran za skoro 60% plastičnog otpada u Evropi. Na ovaj način, plastična ambalaža bi mogla dobiti novu namenu, smanjujući količinu plastičnog otpada i emisije CO₂. 

Iako enzimska biokataliza nudi obećavajuću alternativu, tehnologija je još uvek u razvoju, a mogućnosti njenog skaliranja u kontekstu široke industrijske primene tek treba da budu procenjene. Ostvarivanje značajne društvene promene će takođe zahtevati određene reforme javnih politika, koje mogu biti jednako izazovne kao i sama tehnologija. Institut za razvoj i inovacije će se baviti upravo baviti ovim ključnim aspektima javnih politika u budućnosti. 

Slika: Institut za razvoj i inovacije 

Povezani sadržaj

EKOLOGIJA

Koliko para toliko ekologije?
Održivi i neodrživi izbori se ne isključuju međusobno, oni se postepeno akumuliraju jer svaka potrošnja nužno dodaje određenu vrednost našem ukupnom ekološkom otisku.

EKOLOGIJA

Šta znači priroda?
Naša ljubav prema „prirodi” vuče poreklo iz naše evolucione istorije kroz koju smo razvili afinitet prema karakteristikama određenih sredina. Biofilija ne podrazumeva prosto uživanje u „prirodi”, već i osećaj pripadnosti.

EKOLOGIJA

Ekološki svesni – Ekološki aktivni?
Najveći broj pojedinaca neće učiniti ništa povodom ekoloških problema pukim usvajanjem relevantnih informacija pa čak i ako im ista uspeju promeniti određene stavove, uverenja i vrednosti.

Koristimo kolačiće kako bi pružili optimalno korisničko iskustvo prema Uslovima korišćenja.