ESIRA

Projekat ESIRA (Enhancing Social Innovation in Rural Areas) predstavlja razvojnu inicijativu finansiranu od strane Evropske…

Projekat ESIRA (Enhancing Social Innovation in Rural Areas) predstavlja razvojnu inicijativu finansiranu od strane Evropske komisije u okviru programa Horizon Europe.

Četvorogodišnji projekat, koji se implementira od 2024. do 2027. godine, usmeren je na unapređenje socio-ekonomskog položaja stanovništva u ruralnim područjima kroz primenu inovativnih pristupa socijalnoj inkluziji i ekonomskom osnaživanju marginalizovanih grupa.

Konzorcijum projekta čini 15 organizacija iz osam evropskih zemalja – Španije, Italije, Mađarske, Poljske, Francuske, Litvanije, Norveške i Srbije. Među partnerima se nalaze univerziteti, istraživački instituti, stručna udruženja i nevladine organizacije. Projekat je finansiran sa ukupnim budžetom od 4,5 miliona evra.

Ruralna područja u Evropi se suočavaju sa brojnim izazovima, kao što su visoka stopa nezaposlenosti, odliv stanovništva, ograničeni pristup javnim uslugama i nerazvijena preduzetnička infrastruktura. Slično kao u Evropi, u Srbiji su regionalne razlike na tržištu rada izražene – dok severni deo zemlje beleži napredak u ekonomskoj inkluziji, južni i istočni region i dalje se suočava sa strukturnim problemima. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 30 godina, u Regionu Južne i Istočne Srbije iznosi 21,4% što je skoro duplo više u odnosu na Beogradski region.

Navedeni podaci ističu neophodnost usmeravanja ka ciljanim i regionalno prilagođenim socio-ekonomskim inicijativama. To obuhvata podsticaje za uključivanje mladih u tržište rada, kao i jačanje kapaciteta lokalnih zajednica u obezbeđivanju pristupa obukama, mentorskim programima i finansijskim instrumentima. Bez ovakvih intervencija, rizik od dugotrajne socijalne isključenosti, kao i odliva stanovništva, ostaje izuzetno visok, posebno u manje razvijenim regionima.

Osnovni cilj projekta ESIRA je smanjenje nezaposlenosti i socijalne isključenosti u ruralnim zajednicama putem unapređenja lokalnih socijalnih mreža i podrške inovativnim inicijativama. U Srbiji je poseban fokus stavljen na mapirane marginalizovane grupe – mlade u NEET položaju (koji nisu u obrazovanju, traženju zaposlenja ili obuci), žene i lokalne preduzetnike.

Jablanica i Pčinja su jedna od devet izabranih pilot lokacija širom Evrope u kojima se ESIRA projekat sprovodi.

Institut za razvoj i inovacije, kao partner na projektu, realizuje aktivnosti u Jablaničkom i Pčinjskom okrugu, koji su jedna od devet pilot lokacija širom Evrope. Aktivnosti obuhvataju mapiranje marginalizovanih grupa, analizu njihovog socio-ekonomskog položaja i razvoj prilagođenih inicijativa usmerenih ka njihovom ekonomskom i društvenom osnaživanju.

Uloga Instituta na ESIRA projektu je istovremeno istraživačka i implementaciona.  Kroz projekat se povezuje empirijsko istraživanje i analiza sa praktičnom primenom na terenu, omogućavajući kreiranje održivih rešenja prilagođenih specifičnostima lokalnih zajednica.

Strateški ciljevi Instituta kroz učešće u ESIRA projektu obuhvataju osnaživanje ekonomski ugroženih pojedinaca i zajednica, smanjenje regionalnih nejednakosti i podsticanje inkluzivnog i održivog razvoja.

Projekat se nadovezuje na druge programske aktivnosti Instituta za razvoj i inovacije usmerene ka razvoju javnih politika u oblasti zapošljavanja i regionalnog razvoja, i predstavljaj važan korak ka sistematičnoj podršci ruralnim područjima u Srbiji.

Povezani sadržaj

INOVACIJE

Jablanica i Pčinja deo mreže multi-aktorskih platformi u Evropi
MAP omogućavaju da se ključni akteri iz različitih oblasti uključe u rešavanje lokalnih problema sa kojima se stanovništvo ruralnih područja suočava. 

INOVACIJE

Socijalne inovacije kao prilika za dalji razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga 
Mera uspeha rada na projektu ESIRA će biti broj korisnika podrške koju će socijalne inicijative pružiti.

INOVACIJE

Tržište rada u Južnoj i Istočnoj Srbiji je najmanje inkluzivno za žene
Podaci RZS pokazuju da je zaposlenost žena u Regionu Južne i Istočne Srbije najniža u zemlji – svega 39,9%, dok u Beogradskom regionu iznosi 51,7%.

Koristimo kolačiće kako bi pružili optimalno korisničko iskustvo prema Uslovima korišćenja.