Mobilnost radne snage na zapadnom Balkanu je izuzetno mala 

Iako je potencijal za stvaranje „zajedničkog tržišta rada“ u zemljama zapadnog Balkana veliki, u praksi…

Iako je potencijal za stvaranje „zajedničkog tržišta rada“ u zemljama zapadnog Balkana veliki, u praksi do radnih migracija ne dolazi. Najveći deo migracija sa zapadnog Balkana je usmeren ka zemljama Evropske unije. Stanovnici Albanije uglavnom emigriraju ka Italiji, iz Severne Makedonije, pored ostalog i ka Grčkoj; dok stanovnici drugih zemalja na čelu sa Srbijom uglavnom emigriraju ka Nemačkoj, Švajcarskoj ili Austriji. 

Potencijal za povećanje mobilnosti radne snage postoji kod sezonskih radnika, a pogotovo u pograničnim oblastima. Potrebno je dodatno raditi na pojednostavljenju procedura, ali i obezbeđivanju bolje infrastrukture, kako putne i železničke, tako i novih graničnih prelaza koji bi ubrzali i skratili vreme putovanja između pograničnih opština. 

Srbija je jedina zemlja u okruženju koja se strateški bavi ekonomskim migracijama.

Završna konferencija Kako do povećanja mobilnosti radne snage na zapadnom Balkanu 

Kako bi se javnosti predstavili rezultati istraživanja, kao i predlozi mera ekonomskih politika koji bi doprineli povećanju mobilnosti radne snage, Institut za razvoj i inovacije je ovim povodom organizovao 29. oktobra 2024. godine konferenciju u Sava Centru. Konferenciju su otvorili Nenad Jevtović, direktor Instituta za razvoj i inovacije i Miodrag Milosavljević, zamenik direktora Fondacije za otvoreno društvo – zapadni Balkan. U svojim govorima su se osvrnuli na zajednički rad u predhodne četiri godine, i podelili poglede na regionalna kretanja i saradnju. 

Nakon otvaranja konferencije, Milica Anđelković Đoković, istraživačica iz Instituta za razvoj i inovacije predstavila je glavne zaključke analize „Mobilnost radne snage između Srbije i zemalja zapadnog Balkana“, kao i predloge 5 mera ekonomskih politika koje Institut za razvoj i inovacije predlaže u cilju povećanja kretanja radnika u regionu. 

Zapadni Balkan je malo tržište da bi gledali jednu pojedinačnu ekonomiju, tako da je prva preporuka – da se mere koordinišu na nivou celog regiona. 

Stručni panel i pogledi iz ugla poslodavaca i sindikata 

Centralni deo konferencije je zauzeo panel posvećen predlozima za rešenje problema niske mobilnosti rada čiji je stručni moderator bio dr Petar Vasić, vanredni profesor sa Geografskog fakulteta. Učešće su još uzeli Bojan Stanić; pomoćnik direktora Privredne komore Srbije, i Dragan Todorović; predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograd.

Uz različite poglede na tržište rada iz ugla poslodavaca i zaposlenih, zajednički zaključak koji je panel iznedrio jeste da će u godinama i decenijama koje dolaze, nedostatak radne snage predstavljati osnovni faktor ograničenja privrednog i društvenog razvoja. Panelisti su se složili i da ekonomske politike ne mogu dati rešenja u kratkom roku, već da se i primenom prikladnih ekonomskih i demografskih politika rezultati mogu očekivati samo na srednji i dugi rok. 

Slika: Institut za razvoj i inovacije

Povezani sadržaj

MOBILNOST RADNE SNAGE

Potencijal za povećanje mobilnosti radne snage postoji u pograničnim područjima i turizmu
Prostor za veću mobilnost radne snage bi trebalo tražiti u kretanju ljudi u pograničnim područjima u oblasti turizma.

MOBILNOST RADNE SNAGE

Tržište rada će odrediti budućnost zapadnog Balkana
Kao pravci migracija iz zemalja zapadnog Balkana uočavaju se Nemačka i Italija. Primarna emigraciona destinacija onih koji emigriraju iz Albanije je Italija, dok je za ostatak prostora to Nemačka.

DEPOPULACIJA

Pogled na zapadni Balkan iz 2089. godine – tržište rada nikada ne greši
Studija je upozoravala da dolazi do jasne podele zapadnog Balkana na koju neće uticati međunarodno priznate granice, kojima nijedan narod nije zadovoljan.

Koristimo kolačiće kako bi pružili optimalno korisničko iskustvo prema Uslovima korišćenja.