Regenerativna poljoprivreda u lokalnom kontekstu

Regenerativna poljoprivreda je sistemski pristup upravljanju zemljištem koji teži poboljšanju otpornosti i održivosti poljoprivrednog sektora….

Regenerativna poljoprivreda je sistemski pristup upravljanju zemljištem koji teži poboljšanju otpornosti i održivosti poljoprivrednog sektora. Fokusirajući se na ključne principe poput povećanja organske materije u zemljištu, unapređenja biodiverziteta i poboljšanja vodnog režima, regenerativne poljoprivredne prakse mogu poboljšati zdravlje zemljišta. Rezultat je plodonosnije, produktivnije i otpornije zemljište (npr. na sušu), što donosi finansijske benefite i ekonomsku stabilnost za poljoprivrednike, a istovremeno čuva njegovu vitalnost za buduće generacije.

Danas se u Republici Srbiji regenerativne prakse uglavnom primenjuju na području Vojvodine, dok je njihovo usvajanje u drugim delovima zemlje i dalje ograničeno. Regionalni disbalans u ovom kontekstu karakterišu i neke druge razlike, poput onih koje se odnose na distribuciju obradivog zemljišta, dominantne poljoprivredne grane i tipove zemljišta.

Uprkos ovim razlikama, potencijalne društvene i individualne koristi određenih regenerativnih praksi u drugim delovima Srbije su neosporne, a neke bi mogle da budu čak i lakše primenjive. Međutim, ne postoji univerzalan regenerativni model, jer je upoznavanje sa lokalnim kontekstom i specifičnim potrebama, izazovima i prilikama poljoprivrednika ključno za izbor i prilagođavanje odgovarajućih regenerativnih praksi.

Mogu li prakse regenerativne poljoprivrede zaživeti u Južnoj Srbiji?

Institut za razvoj i inovacije, zajedno sa Savezom za regenerativnu poljoprivredu Srbije i Centrom za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga, organizovao je interaktivnu panel diskusiju u Leskovcu.

Cilj je bio da se lokalni poljoprivrednici i drugi relevantni akteri uključe u dijalog koji nas dovodi korak bliže masovnijem prelasku sa konvencionalne poljoprivrede na regenerativni sistem koji donosi koristi svima: životnoj sredini, poljoprivrednom sektoru kao takvom, pojedinačnim poljoprivrednicima i potrošačima.

Događaj je organizovan kao deo projekta ESIRA, u okviru kojeg je regenerativna poljoprivreda prepoznata kao jedna od socio-ekonomskih inicijativa za unapređenje životnih uslova marginalizovanih društvenih grupa u Jablaničkom i Pčinjskom okrugu.

Institut za razvoj i inovacije

Povezani sadržaj

EKONOMSKI RAZVOJ

Socijalne inovacije i održivi razvoj u Leskovcu i okolini – novi put ka ekonomskom osnaživanju
Da li Leskovac ponovo može postati simbol pokretanja lokalne ekonomije, ali ovog puta kroz društvene inovacije?

REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA

Regenerativna poljoprivreda: Trend ili nužnost
Regenerativna poljoprivreda se ne pojavljuje kao marketinški trend, već kao rešenje koje ima potencijal da obnovi i poboljša zdravlje zemljišta.

KLIMATSKE PROMENE

ClimaPannonia
Cilj projekta je poboljšanje otpornosti na klimatske promene razvojem, testiranjem, validacijom i primenom sistemskih rešenja u četiri podsektora: voda-hrana neksus, agrošumarstvo, proizvodnja organskih useva i stočarstvo.

Koristimo kolačiće kako bi pružili optimalno korisničko iskustvo prema Uslovima korišćenja.