Bioekonomija: Od tehnološke revolucije do društvene transformacije
Održivi ekonomski sistem može biti samo onaj koji je harmonizovan sa procesima od kojih zavisi, odnosno da je usklađen sa materijalnim prirodnim zakonima.
Misli jedne preduzetnice
Žena preduzetnica pored svog poslovanja uvek upravlja i svojim domaćinstvom, a misli jedne preduzetnice prepletane su poslovnim i privatnim obavezama.
Regenerativna poljoprivreda: Trend ili nužnost?
Još od doba Zelene revolucije u poljoprivredi, poljoprivredni sektor raste kroz različite inovacije, pre svega u oblasti sintetičkih đubriva i pesticida.
Ekonomski rast je precenjen: Prikaz knjige „Manje je više“ (2024) Džejsona Hikela
Srljamo u sunovrat. Glečeri se tope, šume nestaju, vrste izumiru i vreme za akciju ističe. U poslednjih pola veka je usled ekonomske aktivnosti nestalo preko polovine ptica, gmizavaca i vodozemaca.
MOŽEMO LI DA ZAŠTITIMO I OBNOVIMO NAŠE REKE I VLAŽNA STANIŠTA DO 2030?
EU misije predstavljaju jedan od načina na koji se Evropska unija trenutno bavi nekim od najvećih savremenih izazova i formuliše akcije od kojih se očekuje da proizvedu svrsishodna rešenja i značajne ishode.
POGLED NA ZAPADNI BALKAN IZ 2089. GODINE – TRŽIŠTE RADA NIKADA NE GREŠI
U maju 2089. godine, u okviru filmskog festivala na Azurnoj obali, nagradu u konkurenciji za najbolji dokumentarni film dobila je mlada autorka Fatma Kadia.
NAUKA U JAVNOM INTERESU, ILI NAUKA ZA LIČNI DŽEP?
Građanska nauka odnosi se na učešće građana i drugih ne-eksperata u svim mogućim fazama istraživanja i proizvodnje naučnog znanja.
ERA PRIORITETI – PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST
Evropski istraživački prostor (eng. European Research Area – ERA) je inicijativa Evropske unije namenjena stvaranju boljeg okruženja za istraživanje i inovacije širom Evrope kroz podsticanje usklađenih politika u domenu istraživanja i inovacija.
MARIJANA MACUKATO I SRBI – NEMAMO MI CIPELE ZA TO
Marijanu Macukato je najbolje čitati na plaži, ili je pak to samo moje iskustvo.
DEOKUPACIJA VREDNOSTI: PRIKAZ KNJIGE VALUE OF EVERYTHING (2018)
„Često nas kritikuju zbog plata, ali ne kažu da nam je prihod po zaposlenom najveći u grani. Naši ljudi su među najproduktivnijima na svetu“.
OBNOVIMO JAVNI INTERES: PRIKAZ KNJIGE „EKONOMIJA SA MISIJOM“ (2022)
Globalno zagrevanje, uništenje biodiverziteta, neizdrživi rast nejednakosti i društvenih tenzija posledice su strukturnih falinki kapitalizma.
MITOLOGIJA I MITOLOV: PRIKAZ KNJIGE PREDUZETNIČKA DRŽAVA (2013)
Svaka bazična priča teži da iz svog ugla opiše stvarnost, njene zakonitosti i predstavi je kao nešto što se podrazumeva. Takve priče nazivamo ideologijama.
Šta je kapital?
Iako se pojam kapitala javlja u gotovo svim važnim ekonomskim debatama, udžbenicima i dnevnopolitičkim pitanjima, čini se da je shvatanje kapitala potpuno proizvoljno. Novac, mašine, alati, imovina, bogatstvo i finansijski derivati – izbor je na čitaocu! Da li je zapravo tako jednostavno?
IMA LI RAZVOJA BEZ DOMAĆIH INVESTICIJA? MOŽE LI SRPSKA EKONOMIJA IMATI ODLIKE RAMONDE?
Uz nezaobilazne post(pred)izborne teme koje diktiraju političari, a kojima se mediji i celokupna javnost bave, dve teme su još uzburkale javnost – izbor pesme koja će predstavljati Srbiju na Evroviziji, kao i pitanje niskih domaćih investicija.
EKONOMSKA ONKOLOGIJA: PRIKAZ KNJIGE THE BIG CON (2023)
Kako preterana zavisnost od konsalting agencija onesposobljava države, smanjuje njihov kapacitet i ugrožava javni interes?
Neznanje je moć
Društvena funkcija nauke se ogleda u povećavanju razumevanja stvarnosti proizvodnjom znanja. U javnom interesu je da se to znanje, između ostalog, iskoristi za umanjivanje neznanja ili popularno, za „podizanje društvene svesti”.
Da li su potrebne nove pravne forme za poslovne subjekte u Srbiji? Da li i to možemo da zloupotrebimo?
Da li su za unapređenje poslovnog okruženja i privrednog rasta u Republici Srbiji potrebne nove pravne forme za poslovne subjekte, kao što su startapovi ili firme osnovane od mladih koji to čine prvi put?
Za razvoj preduzetništva su ključni ljudi sa znanjem i voljom
Žan-Pjer Maričić, voditelj projekta u Preduzetničkom inkubatoru BIOS (koji uspešno posluje 20 godina i nalazi se u Osijeku) kako i sam navodi u intervjuu, imao je šarenoliko obrazovanje.
Zeleni tehnocentrizam i tehnooptimizam
Počnimo sa opšteprihvaćenom činjenicom – tehnološki društveni uticaj ne postoji. Drugim rečima, tehnologija je sama po sebi društveno neutralna.
IZ SRBIJE GODIŠNJE EMIGRIRA GRAD VELIČINE BORA
Migracije u Srbiji i na prostoru Zapadnog Balkana su se ubrzale kao posledica ekonomskih kretanja na koja utiču odnosi i stanje u najvećim državama i ekonomijama Evropske unije.
Šta voze pravi muškarci?
Dok sedimo na klupi, pored nas prolazi muškarac srednjih godina koristeći jedno od najnovijih i trenutno, verovatno najomraženijih vidova transporta – električni trotinet
ŠTA ZNAČI PRIRODA?
O konceptu prirode se diskutovalo vekovima a njegovo značenje se menjalo sa različitim perspektivama i definicijama razmatranim od strane raznih naučnika i filozofa; ali takođe i kroz opštu zastupljenost u svakodnevnom govoru.
KOLIKO PARA, TOLIKO EKOLOGIJE?
Kao jedan od osnovnih razloga za manjkavost sistemskih i individualnih aktivnosti na polju zaštite životne sredine u regionu, redovno se provlači materijalna zaostalost za „svetom“ (zapadnim svetom) jer navodno, ne možemo da brinemo o nekakvoj ekologiji ako ne dostignemo određeni materijalni standard.
EKOLOŠKI SVESNI – EKOLOŠKI AKTIVNI?
Često čujemo u javnom diskursu da je nedovoljno razvijena ekološka svest glavni ili jedan od glavnih razloga pasivnosti građana u kontekstu zaštite životne sredine.
EKONOMIJA I BLED
Bitno je da digitalizacija prodre u sve pore društva, jer ona olakšava poslovanje javnom i privatnom sektoru, ali i svakodnevni život građanima.
KO TO ŽELI PREKVALIFIKACIJE I PLATU OD 100 HILJADA DINARA?
U klinču između dva stava, prvog da mladi ne žele da rade i da je nekada omladina bila bolja; i drugog, da mladi nemaju mogućnost da se zaposle niti im se nude dostojanstveni poslovi i plata; teško je imati ulogu nepristrasnog tumača i istraživača.
KAKO SVI KOJI ŽELE DA BUDU DIGITALNI GRAĐANI, TO I POSTANU?
Informaciono-komunikacione tehnologije su postale sastavni deo života većine nas i njihov proboj u naše živote će se nastaviti u budućnosti.
KOLIKO ĆE ĐAKA DOBITI KNJIŽICU 28. JUNA 2089? ZNAJU SAMO TRŽIŠTE RADA I DEPOPULACIJA
Rast učešća žena na tržištu rada u svetu, pa tako i u Republici Srbiji, je pored nesumnjivo pozitivnih efekata na rast i razvoj privrede, unapređenje životnog standarda i smanjenje rizika od siromaštva, imao i svoje negativne efekte.
NAVALILA INFLACIJA KAO SMRT NA BABU
Nije zaštitila autorska prava, a ja ne bih da ih narušim, pa prvo da naglasim da je naslov teksta fraza koja je potekla od babe.
Da li je inflacija lična stvar i koga najviše boli?
Inflacija je jedna od stvari koja zanima gotovo svakoga, jer se tiče svačijeg džepa, ali i toga koliko sa platom ili penzijom možete da kupite manje nego pre.
Ide Mile, i espreso pije
Ide Mile, i zbunjen je. Ne zna Mile od brojki koje čuje i svega što je u dva veka preturio preko glave, da li se živi bolje ili gore u njegovom mestu nego drugde po Srbiji.
Studenti koje su pojeli skakavci
Studenti koje su pojeli skakavci su studenti koji su upisali i završili fakultete za čijim kadrovima ne postoji potreba na tržištu rada, ili pak ne postoji potreba za tolikim brojem diplomaca tog fakulteta.
Kome trebaju države u kojima niko ne želi da živi?
Broj dozvola za boravak u Evropskoj uniji od godinu dana i duže za građane zemalja zapadnog Balkana u 2013. iznosio oko 56 hiljada, a u 2018. oko 154 hiljade. Ovo su zvanični podaci Evrostata, i pokazuju da je gotovo tri puta više dugoročnih dozvola izdato u 2018. godini no samo pet godina ranije.