Smatranja

Smatranja predstavljaju viđenja, osvrte i prikaze koje zaposleni i kolumnisti iz Instituta za razvoj i inovacije iznose o aktuelnim ekonomskim i društvenim temama. Smatranja ne predstavljaju zvaničnu istraživačku i zagovaračku poziciju Instituta za razvoj i inovacije.

EKONOMSKI RAZVOJ

Kako se dostiže životni standard EU? I članstvom i „predsobljem“
Za približavanje nivou životnog standarda EU čini se da je ključno da zemlja ima pristup većim finansijskim transferima i rastu izvoza ka EU.

REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA

Prepoznavanje regenerativne poljoprivrede i finansijski podsticaji
Cilj je da hrana bude što zdravija i dostupnija, a ne da mali deo „ekološki svesnih“ umiruje svoju savest novčanikom.

BIOEKONOMIJA

Bioekonomija: Od tehnološke revolucije do društvene transformacije
Bioekonomija predstavlja optimalno korišćenje obnovljivih bioloških resursa i obnovljivih sirovina iz poljoprivrede, šumarstva ili drugih izvora.

ŽENSKO PREDUZETNIŠTVO

Misli jedne preduzetnice – šta ćemo danas za ručak? 
Žena preduzetnica pored svog poslovanja uvek upravlja i svojim domaćinstvom, a misli jedne preduzetnice prepletane su poslovnim i privatnim obavezama, zahtevajući balans i dobru organizaciju.

REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA

Regenerativna poljoprivreda: Trend ili nužnost
Regenerativna poljoprivreda se ne pojavljuje kao marketinški trend, već kao rešenje koje ima potencijal da obnovi i poboljša zdravlje zemljišta.

PRIKAZ KNJIGE

Ekonomski rast je precenjen: Prikaz knjige „Manje je više“(2024) Džejsona Hikela
Srljamo u sunovrat. Glečeri se tope, šume nestaju, vrste izumiru i vreme za akciju ističe.

EU MISIJA

Možemo li da zaštitimo i obnovimo naše reke i vlažna staništa do 2030?
U Srbiji je veliki deo reka i jezera pod uticajem raznih oblika zagađenja koje remete prirodni tok reka, a samim tim i povezanost odnosno kontinuitet ekosistema.

DEPOPULACIJA

Pogled na zapadni Balkan iz 2089. godine – tržište rada nikada ne greši
Studija je upozoravala da dolazi do jasne podele zapadnog Balkana na koju neće uticati međunarodno priznate granice, kojima nijedan narod nije zadovoljan.

GRAĐANSKA NAUKA

Nauka u javnom interesu, ili nauka za lični džep?
Otvorena nauka nikada nije bila toliko relevantna i ključna kao danas, kada se suočavamo sa globalnim izazovima poput klimatskih promena, pandemije i energetske krize.

ERA PRIORITETI

ERA prioriteti – prošlost, sadašnjost i budućnost
Evropski istraživački prostor (eng. European Research Area – ERA) je inicijativa Evropske unije namenjena stvaranju boljeg okruženja za istraživanje i inovacije širom Evrope.

PRIKAZ KNJIGE

Marijana Macukato i Srbi – Nemamo mi cipele za to
Ako želiš da sagradiš brod, nemoj podsticati ljude da sakupljaju drva i nemoj im davati zadatke i posao, već ih nauči da čeznu za beskrajnim daljinama mora i horizonta.

PRIKAZ KNJIGE

Deokupacija vrednosti: Prikaz knjige Value of everything (2018)
Ključna ideja knjige je da je savremena ekonomija lišena debate o vrednosti. Bez nje, zablude o produktivnosti su neopovrgljive.

PRIKAZ KNJIGE

Obnovimo javni interes: Prikaz knjige „Ekonomija sa misijom“ (2022)
Ako je glavna pouka „Preduzetničke države“ bila da nije važan obim, već vrsta javne potrošnje – pouka ove knjige je da nije važna veličina, već vrsta vlade.

PRIKAZ KNJIGE

Mitologija i Mitolov: Prikaz knjige „Preduzetnička država“ (2013)
Svaka bazična priča teži da iz svog ugla opiše stvarnost, njene zakonitosti i predstavi je kao nešto što se podrazumeva.

EKONOMIJA

Različita shvatanja kapitala: Šta je kapital?
Kapital se definiše kao ukupna suma fizičkih (oprema, zgrade, mašine) i finansijskih (gotovina, hartije od vrednosti) faktora koji se koriste u procesu proizvodnje.

DOMAĆE INVESTICIJE

Ima li razvoja bez domaćih investicija? Može li srpska ekonomija imati odlike ramonde?
O nedovoljnim domaćim investicijama kao razlogu neuspeha trenutnog ekonomskog modela sve češće se govori.

PRIKAZ KNJIGE

Ekonomska onkologija: Prikaz knjige The big con (2023)
Kako preterana zavisnost od konsalting agencija postepeno onesposobljava države, smanjuje njihov kapacitet i ugrožava javni interes?

GRAĐANSKA NAUKA

Neznanje je moć
Uloga nauke jeste saznajna ali kako otvorimo novo polje znanja u isto vreme otkrijemo čitav univerzum neznanja. Ovo nazivamo prepoznatim neznanjem (ono što znamo da ne znamo) a imamo i duboko neznanje (ono što ne znamo da ne znamo).

NOVE PRAVNE FORME

Da li su potrebne nove pravne forme za poslovne subjekte u Srbiji? Da li i to možemo da zloupotrebimo?
Da li su za unapređenje poslovnog okruženja i privrednog rasta potrebne nove pravne forme?

INTERVJU

Za razvoj preduzetništva su ključni ljudi sa znanjem i voljom
Preuzimali smo dobra iskustva i učili na greškama drugih kroz studijske posete u Hrvatskoj i okruženju. Shvatili smo važnost umrežavanja i stalno radimo na tome.

KLIMATSKE PROMENE

Zeleni tehnocentrizam i tehnooptimizam
Iako je unapređenje tehnologije poželjan, neophodan i neminovan element društvenog razvoja, on niti je dovoljan, niti je u srži ekoloških problema, niti trenutno bilo kakvo adekvatno rešenje postoji.

MIGRACIJA

Iz Srbije godišnje emigrira grad veličine Bora
Istraživačko pitanje koje je posredno otvoreno analizom troškova emigracije, jeste broj emigranata iz Srbije na godišnjem nivou.

SMATRANJE

Šta voze pravi muškarci?
Ono što je nekad važilo za poželjno ponašanje i posledicu društvenog položaja, nakon tehnološkog razvoja postane deo svakodnevnice i zadržava se u sferi društvenog identiteta koji se ne preispituje previše.

EKOLOGIJA

Šta znači priroda?
Naša ljubav prema „prirodi” vuče poreklo iz naše evolucione istorije kroz koju smo razvili afinitet prema karakteristikama određenih sredina. Biofilija ne podrazumeva prosto uživanje u „prirodi”, već i osećaj pripadnosti.

EKOLOGIJA

Koliko para toliko ekologije?
Održivi i neodrživi izbori se ne isključuju međusobno, oni se postepeno akumuliraju jer svaka potrošnja nužno dodaje određenu vrednost našem ukupnom ekološkom otisku.

EKOLOGIJA

Ekološki svesni – Ekološki aktivni?
Najveći broj pojedinaca neće učiniti ništa povodom ekoloških problema pukim usvajanjem relevantnih informacija pa čak i ako im ista uspeju promeniti određene stavove, uverenja i vrednosti.

EKONOMIJA

Ekonomija i Bled
Jasna poruka jeste da onaj ko ima sredstva, treba da investira u energetski sektor. Uloga Evropske unije u budućnosti u svetu zavisi upravo od trenutnog načina upravljanja krizom u energetskom sektoru jedan je od zaključaka foruma.

MLADI

Ko to želi prekvalifikacije i platu od 100 hiljada dinara?
Od 1,1 milion mladih, njih 179 hiljada niti je radilo niti se školovalo i bilo na obuci – bili su u tzv. NEET (Neither in Employment nor in Education and Training) položaju.

DIGITALIZACIJA

Kako svi koji žele da budu digitalni građani, to i postanu?
Država treba da prati trednove u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija i prilagođava svoje usluge tako da građanima budu što dostupnije.

DEPOPULACIJA

Koliko će đaka dobiti knjižicu 28. juna 2089? Znaju samo tržište rada i depopulacija
U zavisnosti od scenarija troškovi primene predložene mere bi iznosili od 298 do 336 miliona evra godišnje.

INFLACIJA

Navalila inflacija kao smrt na babu
Inflacija koja pogađa babu, karakterističnu penzionerku sa prosečnom penzijom od 31.000, u januaru ove godine iznosila je 10%. Za ono što je 2021. plaćala 31.000, sada mora da plati 34.100.

INFLACIJA

Da li je inflacija lična stvar i koga najviše boli?
Zaključak je da inflacija najviše boli i pogađa najugroženije i one sa najmanje prihoda, dok je za druge ona fenomen koji smanjuje kupovnu moć, ali kome se čovek prilagođava.

KUPOVNA MOĆ

Ide Mile i espreso pije
Kostolac je mesto sa najvećom vrednošću espreso indeksa od 161, što znači da je mesečni novčanik prema kupovnoj moći tamo deblji za 61% od prosečnog u Srbiji. Drugi po kupovnoj moći je Majdanpek; a na trećem mestu njegov Lajkovac!

MLADI

Studenti koje su pojeli skakavci
Studenti koje su pojeli skakavci su studenti koji su upisali i završili fakultete za čijim kadrovima ne postoji potreba na tržištu rada, ili pak ne postoji potreba za tolikim brojem diplomaca tog fakulteta.

MIGRACIJA

Kome trebaju države u kojima niko ne želi da živi?
Dokaz ovoj tezi može se izneti podatak da je broj dozvola za boravak u EU od godinu dana i duže za građane zemalja ZB u 2013. iznosio oko 56.000, a u 2018. oko 154.000.

Koristimo kolačiće kako bi pružili optimalno korisničko iskustvo prema Uslovima korišćenja.